Krpelji prenose nekoliko ozbiljnih bolesti, pa se od njih moramo znati zaštititi.
Proljeće je vrijeme koje mnogi provode u prirodi. No, moramo biti oprezni jer već prilikom obične šetnje možemo dobiti krpelja koji je opasan kao potencijalni prenositelj tri bolesti: lajmske borelioze, meningoencefalitisa od krpelja i erlihioze.
Kakve su životinje krpelji?
Krpelji su sićušna bića slična kukcima koja žive na rubu šume, u travi, pa čak i u parkovima. Zadržavaju se na visini 1-1,5 metra, jer na taj način najlakše mogu preći na domaćina – životinju ili čovjeka. Krpelji prenose uzročnike tri bolesti i to virus meningoencefalitisa, boreliju i erlihiozu, koja je najrjeđa.
Kako se zaštititi od krpelja?
U šumu treba ići u svijetloj odjeći sa dugim zakopčanim rukavima, uz upotrebu zaštite repelentom (sredsto sa mirismo koje odbija komarce, insekte i dr.). Nakon povratka iz šume, najbolje bi bilo skinuti odjeću sa sebe i oprati je. Tu odjeću nikako ne smijemo odložiti zajedno sa čistom odjećom ili na krevet. Moramo se odmah pregledati i istuširati se, a dobro je da se pregledamo i sljedećeg dana. Ukoliko krpelja i ne primijetimo prvi dan, lakše ćemo ga naći dan kasnije jer se njegova veličina i obim barem udvostruči tokom jednog dana.
Budući da krpelji borave u šumi, na travi, parku, pa i u vrtu i posvuda u prirodi, moramo se pregledati svaki put nakon što se vratimo iz takve okoline.
Kako postupiti ako, uprkos svemu, dobijemo krpelja?
Krpelja valja odstraniti na stručan način, što je moguće prije. Potrebno ga je odstraniti pomoću posebne pincete kojom se krpelj uhvati za glavu i okretanjem postignemo da se otpusti iz kože. Krpelja ne smijemo zagušiti uljem, alkoholom, ili ga paliti i sl., jer ćemo na taj način samo povećati mogućnost zaraze. Ako se rilo otkine moramo ga odstraniti sterilnom iglom. Nakon što smo uklonili krpelja, mjesto uboda moramo pratiti još mjesec dana jer se mrlja može pojaviti od 2 do 30 dana nakon ugriza.
Kako se zaštititi od zaraze?
Od zaraze krpeljnog meningocefalitisa možemo se zaštititi specifičnom mjerom, a to je vakcinisanje. Vakcinisati se može tokom cijele godine, pri čemu se preporučuje da se počne tokom jeseni kako bismo do prvih toplih dana već postigli zaštitu od zaraze. Vakcinisati se mogu osobe starije od 1 godine, dok za starije nema ograničenja. Šema vakcinacije se sastoji od osnovnog vakcinisanja – od tri doze u propisanom vremenskom periodu. Nakon tri godine potrebna je revakcinacija.
Protiv lajmske borelioze ne postoji djelotvorna vakcina, liječi se pomoću antibiotika i to u svim fazama bolesti. Naravno da je najuspješnije liječenje u ranoj fazi zaraze kože. Mrlju na koži nazivamo Erythema migrans. Ako zarazu ne liječimo ili se ne pojavi mrlja, nakon više mjeseci, pa čak i godina, može se razviti upala zglobova, srca ili živaca.
Erlihioza, koju isto tako može uzrokovati zaraza zbog uboda krpelja, je rjeđa bolest praćena povišenom tjelesnom temperaturom. I ona se liječi antibioticima. Ni za erlihiozu još nije pronađeno efikasna vakcina.
Izvor: Vse bo v redu
